Guber je na četvrtom kilometru od Livna, na putu za Split, na izdignutom terenu Livanjskog polja. Deli se na Veliki i Mali Guber. Stanovnici ovih, kao i ostalih naselja Livanjskog polja, poznati su kao dobri ovčari. Pored proizvodnje čuvenog visokokvalitetnog livanjskog sira, meštani ovih sela bili su poznati i po proizvodnji debelih vunenih prekrivača „gubera“ (zvali su se i biljci i sukanice) po čemu je i nastalo ime sela.

U selu postoji jedno srpsko pravoslavno groblje, o kome više možete pogledati ovde: https://omlivanjska.com/2013/09/15/groblje-u-guberu/

Toponimi na području Velikog i Malog Gubera, te Piragića Doca su: Adžađuša, Bajrak, Barišinke, Bećirbegovac, Begluci, Bent, Brig, Ciganka, Čaušina, Čavčina, Čolaktiša, Dajkuša, Dila, Dizdaruša, Duduše, Dusine, Dušina, Džeba, Glibuša, Gnjilovača, Gubalj, Jabuka, Jažva, Jedžuše, Johe, Karaula, Košarišće, Krivodol, Lačuga, Lanišće, Luguše, Manduša, Marjanuša, Mlinišće, Očevina, Ograda Ladauš, Okruglica, Omanuša, Osmanaguša, Panj, Paripuše, Pirevišće, Plaguše, Rankuša, Rišćansko groblje, Rovaš, Smajlaguša, Stojanuše, Strujino greblje, Studbica, Studenac, Sultanovka, Šebezovac, Šehino vrilo, Terzuša, Vrba, Vrila, Vučijak, Zabrana, Zalužje, Zgonovi, Zijadića greblje, Zijaduša, Žabica brdo, Žabuše.

Tokom Drugog svetskog rata, Ustaše su 1941. godine u Velikom Guberu ubile 119 Srba a u Malom Guberu 6, čija su tela zakopana u masovnoj grobnici u Prologu, a 1991. godine preneta u spomen kosturnicu u Livnu. Njihova imena možete naći ovde: https://omlivanjska.com/livanjski-srbi/secanje/

Prema popisu iz 1991. godine, u Velikom Guberu je bilo 867 stanovnika, od čega 382 srpske nacionalnosti, 316 hrvatske nacionalnosti, 145 bošnjačke/muslimanske nacionalnosti, 11 jugoslovenske nacionalnosti i 13 ostalih nacionalnosti. U Malom Guberu je bilo 530 stanovnika, od čega 36 srpske nacionalnosti, 249 hrvatske nacionalnosti, 239 bošnjačke/muslimanske nacionalnosti, 5 jugoslovenske nacionalnosti i 1 ostalih nacionalnosti.

RODOVI

ARNAUTI – Nije poznat razlog promjene njihovog prezimena. Prije su se prezivali Mihaljica. Jedna familija Mihaljica iz Čaprazlija doselila je u Guber. U Guber dolaze za vrijeme turske vladavine, na posjed bega Arnautovića rodom iz Travnika. Moglo bi se reći, da su prezime dobili po osnovu rada na ovom imanju. Starinom su iz Crne Gore, tamo su se prezivali Miljanić. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

BAJILO – Prema predanju, deo roda Bailo je iz Tijarica kod Imotskog došao u Guber i Malovan. Slave Dvetog Velikomučenika Georgija – Đurđevdan.

ĆEBEDžIJA – Došli su iz Hercegovine na imanje Naerlovića, kao najamni radnici. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

DUVNjAK – Ovi Duvnjaci vode porijeklo od Kupresa. Jedan od njih je došao u Guber, na imanje supruge, rođene Arnaut, pa su današnji Duvnjaci njegovi potomci. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

ILUKIĆI – Jedan od Ilukića je nekada došao u Guber na imanje Radeta, tu ostao, oženio se i formirao familiju. Sadašnji Ilukići su njegovi potomci. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

KOZOMORE – Ovdje su došli iz Bogdaša 1860. godine.

LAGANIN – Njihovo prijašnje prezime bilo je Milisav. Nije utvrđen razlog promjene prezimena kod ovog roda. Porijeklo vode iz Eminova sela od Duvna. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

NAERLOVIĆI – Ovo su doseljenici od Dicma, Dalmacija. U Guber su došli 1870. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

PAŽINI – Pažini su stanovnici Piragića doca, zaseoka koji čini sastavni dio Velikog Gubera. Tvrde da su porijeklom Crnogorci. Ovaj rod je bio u kmetovskom odnosu sa begom Piragićem, pa su ovdje ostali nakon prestanka turske vladavine u Bosni. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

POKRAJCI – Ovdje su došli iz Prova. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

RACE – Ovo su doseljenici iz Zadra. Prema porodičnom predanju, oni su ovdje došli za vrijeme turske vladavine u BiH. Gledano kroz podatke na jednom spomeniku koji je podignut nekom od njihovih predaka, oni su ovdje od prije 1831. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

RADETE – Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana. Prema usmenom predanju Radete su došle iz Crne Gore iz okoline Andrijevice . Po predanju, došao je otac sa 4 sina a nakon jedne jake livanjske zime jedan sin se vratio u Crnu Goru a tri su ostala. Prema podacima Radete su najprije jedan kraći period bili u Zabrišću (oko 20 godina) a nakon toga su se preselili u Držanlije i držali posjed kod begova 99 godina. Kako je po propisima Turske u to vrijeme bilo da kmet koji drži posjed 100 godina taj posjed dobija u svoje vlasništvo, da se to ne bi desilo beg Firdus im je naredio da se presele u Guber što su oni i učinili. U Guber su došli u isto vrijeme kad i Stanići. Prema priči Miće Radete  i u Zabrišću postiji srpsko groblje – gdje su sahranjivane i Radete, jer je on prilikom pošumljavanja zemljišta iznad Zabrišća naišao na staro groblje koje je bilo neobilježeno a teren je bio prekopan i preoran za pošumljavanje. Takođe, na karti Crne Gore na sjeveroistoku postoji selo koje se zove Radetino ali su sadašnji stanovnici Albanci.

TRIŠE – Smatraju ih za najstariju familiju u Guberu. Nisu sačuvali porodično predanje o svome daljnjem porijeklu. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ŽDERE – Ovdje su doselili iz Srđevića. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

Bošnjaci u Guberu: BILKIĆI – grana Šabanovića, koji su preselili u grad; BURKIĆI – živjeli su ranije u Vašarovinama kod Priluke i Suhači; ĆUPE – ranije su se zvali Dišljen; JANDRIĆI – Jandrića je bilo i pravoslavaca i katolika; MILACI – preselili iz Lusnića; SITNICI -ogranak Šehića, navodno nazvani po Sitni Šehiću; STRUJE – u Guber i Zabrišće preselili su iz Priluke; ŠEHIĆI – doseli su iz Rujana; ZIJADIĆI – stari su rod u Guberu. Evlija Čelebija 1660. godine spominje begove Zijadiće; ZRNE.

Hrvati su: BAKOVIĆI – iz Bajagića kod Sinja; BARACI – preselili iz Rapovina, a ranije iz Glavica kod Sinja; BRALE – sa Sviba u Dalmaciji; ČEKE; DOLIĆI – preselili iz Žirovića; DERONJE – u Komoranima su 1741. godine; DŽEPINE – bili su ovdje 1743. godine; DRINOVCI – u Guberu se spominju 1815. godine; JUKIĆI – iz Bitelića kod Sinja; KARADŽE – sa Ciste u Dalmaciji; MARKOVI – zabilježeni su 1815. godine u Guberu; MILANO VIČI – prije se zvali Bota, doselili iz Tijarice kod Sinja; MOSTARCI – početkom XIX v. doselili od Mostara; OJVANI – preselili iz Srđevića, gdje su bili 1815. godine; PETRE – preselili iz Golubića, zaseoka Smričana, na kmetsko selište bega Arnautovića; POPOVIĆI – doselili odnekuda 1930. godine; STANICI (ranije Blaževići) – preselili iz Livna, gdje se spominju 1815. godine; ŠOŠIĆI – doselili sa Aržana oko 1880. godine u kmetstvo Teskeredžića iz Sarajeva.