Smrčani se nalaze sjevreno od Podhuma. Selo se smjestilo u jednoj povećoj kraškoj uvali, gdje obdanica traje znatno kraće, naročito zimi. Zbog toga se u selu „smrkne“ znatno ranije nego u susjednim naseljima. Uočavajući neobičnost ove prirodne pojave, mještani su selu dali ime Smrčani, a ne Smričani, kako se to često pogrešno piše i izgovara.

Iznad Smrčana je selo Glavice za koje statističari kažu da su dio sela Smrčana. Inače, sva manja uzvišenja stanovnici Livanjskog polja nazivaju „Glavica“.

Jugoistočno od Drinove Međe, prema putu za Duvno nalaze se sela Lopatice i Lopatinac. Imena ovih naselja, koja su susjedna, podsjećaju nas na nekad vrlo raširenu proizvodnju različitih predmeta u kućnoj radinosti. Naročito cjenjeni proizvodi iz ovih sela bili su „lopari“, posebna vrsta drvene „lopate“, za stavljanje i vađenje hljeba iz krušnih peći, koje je ranije imalo svako seosko domaćinstvo.

U jednoj pitomoj kraškoj uvali šumovitog Tribnja smjestilo se selo Glavuša, koje, kao dio naselja, pripada Lopaticama. Ranije je u vrtači, koju su zvali „Glavuša“, bilo vrlo tiho, „gluvo“, kako kažu mještani. Ime vrtače uzeto je i za ime sela.

Smrčanima pripadaju zaseoci: Potok, Glavice, Lopatinac i Lopatice. Selo je udaljeno od Livna oko 6 kilometara, idući starim a i novim asfaltnim putem prema Podhumu i Duvnu.

Među toponimima na području Smrčana, Lopatica, Potoka i Lopatinca izdvajaju se: Adica, Balbuša, Baltin dolac, Barjačić, Beglučina, Beljanov dolac, Biluša, Brdine, Brdo, Brezine, Brižine, Brzumila, Buljac, Cerova glavica, Ciganka, Čajra, Ćevrljugašica, Divljakinja, Dočić, Dolnja i Gornja glavica, Drage, Drvarska glavica, Duboka draga, Duga draga, Dujina perlina, Gavranov kuk, Gluvuša, Gradac, Jandrića dolac, Jezerac, Jezerovac, Kadinjača Glavica, Katunišće, Košara, Kratelj, Krivodolice, Kuline, Ledine, Liščica, Luka, Ljuljevac, Mala Milkovača, Matina draga, Metoka, Milković, Mlava, Naplavci, Ograde, Oštra glavica, Pažinovac draga, Pekara, Perline, Potočka draga, Površje, Prilivode, Prluša, Prosine, Račino groblje, Rakita, Rastina, Rastovac, Saltaguša, Seline, Sopot, Stanina, Strane, Stupe, Suva ploča, Topla draga, Velika milkovača, Velika okreta, Vodoskočija.

U Smrčanima su živele srpske porodice:

ŽDERO – doselili su se iz Srđevića. Slave Svetog Jovana;

JAGODIĆ – poreklom su iz Podgrede odakle je njihov predak došao kao učitelj u Smrčane i tu se nastanio;

MARIĆ – došli su sa Kupreške visoravni, iz Donjeg Malovana. Slave Svetog Đurđa;

PAŽIN – su iz Piragića doca, zaseoka Velikog Gubera, a poreklom su iz Crne Gore. Bili su kmetovi na imanju bega Piragića. Slave Svetog Đurđa;

POPARIĆ – došli su iz Prova. Slave Svetog Jovana;

RADIĆ – došli iz Glamoča. Slave sv. Tomu;

RACO – iz Dalmacije preko Gubera došli u Smrčane. Slave Svetog Jovana;

SIMIĆ – nema podataka o njihovom poreklu. Slave Svetog Iliju.

Hrvatski rodovi su: BELJANI – doselili iz Grabovice; BEVANDE – iz Hercegovine; ČEČURE – s Roškog polja. Ovdje su 1815. godine; ERCEZI – (u zaseoku Lopatice) iz Hercegovine; FRANIĆI; JURKIĆI – iz Roškog Polja; KARADŽE iz Ciste u Dalmaciji; KRIVICI – (u zaseoku Lopatice) preselili iz Jagodnjaka pod Tušnicom. Daljim porijeklom od Bugojna; MANDIĆI – preselili iz Potočana. Ovdje su 1815. godine; MIHALJEVIĆI – preselili iz Podhuma 1934. godine; MILO VICI – iz Podgrađa, niže Zadvarja u Dalmaciji; MIŠIĆI – god. 1815. su u Vidošima; MIŠKO VICI – (u zaseoku Glavica) iz Tijarice u Dalmaciji. Zvali se ranije Babić; PAVIĆI – preselili iz Podhuma. Porijeklom iz Tijarice u Dalmaciji; PERKOVIĆI – (u zaseoku Potok) doselili iz Mijakova Polja; PERVANI – iz Tijarice u Dalmaciji; ŠOŠIĆI – iz Voštana u Dalmaciji; VIDOVIĆI – (u zaseoku Lopatinac) preselili iz Dobrog; VUKOJE – iz Kočerina u Dalmaciji.

Bošnjački rodovi su: BAŠIĆI – nekadašnji Bušatlijini kmetovi romskog porijekla. Žive na Ciganskom brdu iznad Smričana. MULALIĆ – ovdje su kuću imali Arif i Fazlo Mulalić, sinovi Mujage, te njihove dvije sestre. Arif je živio u Livnu, a Fazlo odselio u Tursku; TERZIĆ1 – jedna porodica livanjskih Terzića doselila je u Smričane 1859. godine. Muho Terzić je u Glavicama kupio zemlju od Bušatlija. Nije ih bilo 1893. godine.