Srđevići se nalaze u Srđevićkom polju, u podnožju Tribnja. Ne postoje podaci kako je selo dobilo ime. U popisu bosanskih spahija 1711. godine upisano je selo Budimić u hlivanjskoj nahiji, što može biti današnji zaseok Srđevića, Budmilić. Austrogarske topografske mape iz 1882. godine prikazuju ga kao selo sa nekoliko izolovanih i međusobno udaljenih zaselaka. U prvom turskom popisu iz 1485. godine ovo selo je upisano kao Bužani (Božani), a pod sadašnjim imenom spominje se tek 1741. godine (Sargevichi). Srđevići imaju 5 javnih bunara. Nasuprot sela Srđevića je selo Lipa sa značajnim arheološkim nalazištima, pa se ne isključuje mogućnost da i u Srđevićima postoje neistražena arheološka nalazišta.

Toponimi u Srđevićima su: Ajazovine, Alčevina, Bare, Begov dolac, Begovača, Brda, Budmalić, Burišće, Bužnica, Cerova glavica, Ceruše, Čalor-livode, Donji uvrat, Džankuša brdo, Gaguša, Gornja mahala, Gradine, Javorak, Kotline, Krčevine, Kukavice, Mašet, Mlava potok, Mujina livada, Njivice, Novak, Očkarevac, Odžak, Opačica potok, Oskaruša, Parlić, Perala, Perline, Podbarem, Pogrebnica, Ponori, Potok, Površje, Ramikuša, Skladi, Srđevići, Strane, Šarića groblje, Šušnjić, Uža, Vuče stine, Vučpolje, Zgoni.

U ovom selu su živele srpske porodice:

ŽDERO – doselili su se iz Dalmacije, a kasnije preselili u Guber. Slava Svetog Jovana;

ČARANE – nema podataka o njihovom poreklu.

U Srđevićima živjelo je više porodica livanjskih BRKIĆA. Ovdje su kuće imali Mahmutaga Brkić, sin Numanagin i Zulfo Brkić, sin Dervin. Kmetska selišta posjedovali su i njihovi rođaci: Salihaga, sin Huseinage Brkića koji je odselio u Istambul, njegov brat Mahmutaga, te Nasko Brkić, sin Dervin koji je odselio u Skadar. Odžak Brkića bio je u zaseoku kod Podhuma, od čega mu ostade ime Odžak. Pored njih, svoj odžak nekada su tu imali i Durakbegovići, kasnije Durutbegovići. Odžak se nalazio u današnjem zaseoku Srđevića Budmiliću.

Danas su ovdje samo Hrvati: BADROVI – preselili iz Podgradine; CURICI -doselili iz Korita; KASALO – doselili iz Prologa; KELAVE – preselili iz Dobrog; KNEŽEVIĆI – preselili iz Vržerala; KUPREŠANI – sa Kupresa; KUREVIJE – ovdje su 1815. godine; MAMICI – doselili iz Zidina; MATANI – doselili iz Orguza; OJVANI -ovdje su 1815. godine; PERIŠE – 1741. godine su u Ljubunčiću; ŠARIĆI – preselili iz Grabovice, a ranije iz Dalmacije; ŠUKANI-VIDOVIĆI – preselili iz Dobrog; VRDOLJACI – vele da su od Imotskog. Ovdje su 1741. godine; VUKADINI – tvrde da su doselili od Duvna.

——————————————————-

Izvori: http://www.lijevno.com i http://www.relax-livno.com