Strupnić

Smješten je u vrhu jedne duboke uvale uvučene u podnožje planine Golije koja dijeli Livanjsko i Glamočko polje. Na istočnom dijelu sela je lokalitet Gradina sa dobro očuvanim nasipom ovalnog oblika i primjercima stare keramike. Ime sela spominje se 1733. godine, kada je neki Jovan iz Strupnića, u blizini hlivanjske tvrđave, tužio Luku Jarika iz Dalmacije zbog duga. U selu je velika nekropola sa 79 stećaka.

Prilikom gradnje škole uništeno je 11 stećaka. Ovih nadgrobnih spomenika ima i u katoličkom groblju, od kojih je jedan dio ugrađen u zid groblja. Ovdje ima i ostataka rimske kulture. Matija Kovačević je 1906. godine otkopao na zemlji Nikole Kujundžije i Jakova Urse veći dio zgrade sa ostacima rimske opeke i crijepa.

Zgrada je navodno imala 13 prostorija. U selu je stajao i jedan rimski napis koji je vremenom zatrpan. U seoskim njivama zvanim Prikače bile su tri grobnice od opeke i ostaci rimskog puta koji je išao prema lokalitetu Bajrak, gdje su se također nalazile grobnice zidane ciglom. U selu su pronađena dva bakrena novčića Konstatina Velikog, od kojih je jedan novac Kartage i kralja Micipsa.

U blizini seoskih kuća su četiri tumulusa bez nadgrobnih spomenika. Dosta zemlje u ovom selu pripadalo je Duranima iz Livna, sa kmetovima Baraćima, Žarkama, Ćenanima i Rimcima. Vlasnici su, također, livanjske Bušatlije, Švrake, Šeremeti i Halulići, te Kulenovići iz Travnika.

Toponimi su: Bajrak, Belenzuk, Branjevina, Brist, Cipac, Crna draga, Čajra, Ćatuša, Dražica, Drinjac, Drinjača, Duge njive, Glavica, Haluluša, Jazovac, Karanovac, Katalina međa, klenje, Krivaca, Kruša, Kruška, Laštre, Lepenzuša, Lipe, Lučnjak, Mačića draga, Madžarev dolac, Milutinovka, Mlahve, Odanak, Odanci, Oplatina, Pobrdnjača, Pod, Podkraj, Poljana, Prikače, Raztrnuta greda, Rimčev tor, Rimčev trn, Runja glavica, Rujanova glavica, Rujeva glavica, Sedra, Sedve, Šarića pod, Šavića pod, Tintorovac, Trišnja, Turba, Humac, Vodena draga, Vrila, Zvizduša.

Stanovnici su nekada bili Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a danas su samo hrvatske porodice: BARACI – u Strupniću su 1741. godine; BULJANI – iz Bitelića kod Sinja; ĆOSIĆI; DAMJANOVIĆI – iz okolice Sinja; GELE – iz Vrlike; KUJUNDŽIJE – iz Jajca oko 1720. godine; LAŠTRE – u Potočanima i Zagoričanima 1741. godine; MEDO – zvali su se Slipčevići. Doselili iz Jajca 1741. godine; PENIĆI; POPOVIĆI – iz Bajagića kod Sinja; RIMC1 – u Čelebiću 1741. godine; SOLD1ĆI – iz Zasioka kod Sinja; URSE; VUJEVA – od Vrlike; TOKIĆI-MATKOVIĆI – iz Bitelića kod Sinja.

—————————————————–

Izvor: http://www.relax-livno.com

Advertisements