Prisoje

Na južnim padinama Tušnice, koje su od ranog jutra do pa sve do prvog sumraka stalno izložene suncu nalazi se selo Prisoje. Od te položenosti „pri suncu“, od tog „Prisoja“ potiče i naziv sela.

Prisoje je jedno od najvećih sela u Livanjskom polju. Od davnina su stanovnici Prisoja svoju sudbinu vezivali za obradu zemlje, na području Buškog blata i okoline. Služilo je ovo stanovništvo razne gospodare, ali se turski posebno pamte i o njima se ispredaju razne priče i dogodovštine. Pored Bušatlija, tu su još i neki drugi, čija imena kolaju kroz narodno predanje ovog življa.

Plavljenjem Buškog blata i njegovim pretvaranjem u jezero, stanovništvo ovog kraja je dovedeno u nepovoljan položaj, zbog gubitka obradivih površina i livada. Novčana naknada nije bila adekvatna, niti dovoljna da se nadomiri izgubljeno. Ovo je bilo uzrokom velikih migracija iz sela.

Današnje selo je smješteno najvećim djelom na strmoj kosi, sjeverno i sjevernoistočno od jezera. Sa istočne strane vezano je na dragu, gdje se nalaze zaseoci Privlaka i Vrilo, sa juga je stara raskrsnica prema Duvnu i Aržanu vezana sa Karlovim hanom. Ovaj cijeli sklop zove se Prisoje.

Prisoje ima više lokaliteta koje narod zove gradina ili gradac. Jedan od njih, pored puta blizu Karlova hana, zove se crkvina. Na ovom lokalitetu nađeni su ostaci građevine i jedna nadgrobna ploča iz doba rimske vladavine ovim krajem. Ima mnogo toga što nas upućuje na zaključak da je ovdje postojalo srednjovjekovno naselje, a to su mnogobrojni stećci koje narod zove „Mašeti“. Stećaka ima najviše na prostoru Bulića groblja.

Stanovnici Prisoja su danas Hrvati. Do početka Drugog svjetskog rata u Prisoju su živile sljedeće srpske familije, koje su 1941. godine stradale:

ASIĆI –

BOŠNjACI –

PAŽINI –

VULIĆI –

ZELENI –

———————————–

Izvor: http://www.lijevno.com

Advertisements