Istočno od Gubina, uz sam rub polja, nalazi se selo Provo. Za selo Provo prvi put saznajemo iz već navedenog popisa bosanskih nahija i timara s početka XVII vijeka, kada se navodi i selo Prhovo. Teren na kojem je podignuto ovo naselje odlikuje se žućkasto-crvenkastom bojom zemlje koja je neobično rastresita, sipka, koja se lako rasprši, koja je „prhla“. Po toj prhlosti zemlje formirano je i najranije ime naselju Prhovo, a docnije je ono iskrivljeno u Provo. I Provo, kao i neka druga naselja u Livanjskom polju, pruža nam jedan dosta čest toponimski problem: iskrivljavanja imena naselja. I u ovom slučaju današnji naziv naselja nije prvobitni i znatno je iskrivljen. Kako je ranije ispravno ime Prhovo već zaboravljeno, ostaće i u govoru mještana iskrivljeno ime Provo.

Do 1990. godine iz sela je bio veliki odliv stanovništva. Poslije Drugog svjetskog rata odselilo je nekoliko familija u Vojvodinu. Selo je još bez asfaltnog puta i vodovoda, sa malim postotkom mladog svijeta, opredjeljenog da ovdje živi i radi.

Toponimi na području sela su: Barevci, Baroševa bukva, Begluk, Borković, Bus, Dolac, Gredina, Grobljice, Hamzaguša, Jelkuše, Jezero, Klini, Ključić, Lasta, Limar gora, Lisovička, Lubovac, Luka, Marga, Murove, Peržine, Pitomna kosa, Poljice, Prosnice, Provsko groblje, Razkršće, Smrdelj, Strana, Šibovike, Turuša, Zimini (Zemini).

Još jedno selo nedaleko od Šapca, u području Mačve, nosi naziv Provo.

Provo na Facebook-u: https://www.facebook.com/selo.provo

Do decembra 1994. godine, u Livanjskom Provu živili su isključivo Srbi:

BIKIĆI – Doseljenici su od Banja Luke. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan. Bikići u Radanovcima nemaju rodbinske veze sa ovim Bikićima.

BORKOVIĆI – Radi se o doseljenicima iz Miljkovca kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan. Ovo prezime javlja se i danas u okolici Sinja.

DOBRICE – Njihovo prijašnje prezime je Cvijetić. Doselili su iz Otišića kod Vrlike. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

ĐURANI – Ovdje su doselili iz Gornjih Kazanaca. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

ERCEZI – 1946. godine Kolonizirali u Banatski Despotovac kod Zrenjanina.

INjCI – Injci su najrazgranatiji rod u Livanjskom polju. Treba reći da njihovo najstarije porijeklo vodi iz Crne Gore. U Gerzovo dolaze pod prezimenom Daničić. Ovde su kao turski kmetovi došli u sukob sa Turcima, zbog neke djevojke iz njihova roda. Pala je krv i oni su kompletno bježali u pravcu Glamoča. Tamo su radi sigurnosti mjenjali prezime iz Daničić u Injac. Prema nekim porodičnim predanjima oni su ovu promenu učinili u Donjem Livanjskom polju. Dolaskom u Donje Livanjsko polje, rod narasta i dijeli se odlazeći u druga sela. Slave Svetog Vasilija Velikog.

IVETIĆI – Doselili su iz Dalmacije iz okolice Civljana kod Vrlike. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.

JOVČIĆI – Ovaj rod je porijeklom iz sela Otišić između Vrlike i Sinja, Dalmacija. Nije utvrđeno kada su tačno preselili u Livanjsko polje, ali prema saznanju radilo se o brojčano većoj familiji, koja se u Provu podijelila i raselila. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

KALAVERI – Kalaveri se smatraju starijim rodom u Provu. Nije se moglo doći do pravog porodičnog predanja o njihovom porijeklu. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan. Ovo prezime, sa još nekoliko drugih, stvorilo je dileme istraživačima. Ilija Kalaver iz Banatskog Despotovca tvrdi da su ovi Kalaveri došli iz Jakira kod Glamoča u Provo. Pravu istinu je teško utvrditi, uglavnom je zapamćeno da su Kalaveri u Provu bili jedna od najimućnijih familija.

MALjKOVIĆI – Maljkovići porijeklo vode iz Maovice kod Vrlike, Dalmacija. Iz ovog mjesta su prešli u Uništa kod Grahova, a odatle u Livanjsko polje na današnje lokacije. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

MARČETE – Ovo su doseljenici iz Dalmacije, iz mjesta Koljani kod Vrlike. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

MIHAJILE – Nekada su se prezivali Kukavica, a prije toga Stoisavljević. Njihovo staro porijeklo vodi iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.

MIHALjICE – U Provu je ovaj rod živio na dvije lokacije. Jedni su u selu poznati kao Kovači, zato što se jedan broj njih bavio kovačkim zanatom, a znali su ih zvati i Glavičani, jer su živili na jednoj uzvisini – glavici. Drugi žive u sredini sela između Bikića i Pokrajaca. I za jedne i za druge može se reći da ih više nema na ovom prostoru. Izumrli su i raseljeni 1991/1995. godine. Mihaljice su doseljenici iz Kosore kod Vrlike, Dalmacija. Neki od njihovih potomaka sjećaju se pričanja roditelja kako su oni daljnjom starinom negdje iz Like. Daljnje porijeklo vode iz Crne Gore, nekada su se prezivali Miljanić. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

MILjKOVIĆI – Doselili su iz Miljkovića kod Vrlike, Dalmacija. Tvrde da su porijeklom Crnogorci. Prvo su doselili u Prominu kod Drniša, zatim u Vrlički kraj, a odatle u Provo. Slave Svetog Vasilija Velikog.

MITROVIĆI – Doseljenici su iz Promine kod Drniša. S Mitrovićima u Bojmuntima, nije pouzdano utvrđeno da imaju zajedničko porijeklo. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

MRVIĆI – Preci su im u Provo doselili 1899. godine iz Zasioka, Vrlički kraj, Dalmacija. Mrvića u Provu ima na dvije lokacije. Jedni žive na početku sela kod Mitrovića, Mihajila i Injaca; drugi između Mihaljica (Kovača) i Poparića. Ovi zadnji su potomci jednog što se oženio Jovčićkom i ostao živiti na tom imanju. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

PAJČINI – Pajčini su ogranak roda Injaca. Slave Svetog Vasilija Velikog.

POKRAJCI – Porijeklom su iz Drniške regije, iz Promine. U Promini su do rata 1991/1995. imali svoje prezimenjake i daljnje rođake. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

POPARIĆI – Ovo je jedini rod sa ovim prezimenom u Livanjskom polju. Znaju da su porijeklom iz Dalmacije. Njihovo doseljenje se veže za „Tursko doba“. Slave Svetog kralja Stefana Dečanskog – Mratindan.

RADIĆI – Radića u Provu ima na tri lokacije: na kraju sela kod Kalaverovih i Dobričinih kuća, na Poparića glavici, i blizu Maljkovića na granici prema Čaprazlijama. Postoji zapis da su svi Radići iz Gubina i Prova poreklom iz Posavine. Slave Svetog Apostola Tomu – Tomindan.

ZAGORCI – Doseljenici su iz Dalmacije, iz Otišića, kod Vrlike. Prije su imali prezime Obućina. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

ZAKONOVIĆI – Radi se o doseljenicima iz Dalmacije, ne znaju iz kojeg su mjesta došli u Provo. Slave Svetog Lazara – Lazarevu subotu. Jedna porodica Zakonovića  u Provu je slavila  Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.

—————————————–

Izvori: http://www.lijevno.com i http://www.relax-livno.com