Bogdaši se prostiru u dužinu oko 3 kilometra, a ime mu ukazuje na dobra koja je ovom pitomom mestu dala priroda („Bog daše“, kao Bog dao). Bogdašima pripada zaseok Ramić, čije je ime postalo od roda Ramić, ranije Lovre.

Jedno mjesto je veća nekropola sa oko 60 stećaka amorfnog izgleda i slabije izrade. Veći je broj ploča i tek manji broj sanduka (manja nekropola stećaka nalazi se i u zaseoku Cvitići). Nedaleko odatle je pravoslavno groblje sa arhaičnim spomenicima ukrašenim raznolikim etnografskim elementima (šestokrake rozete, grozdovi grožđa). Groblje je obnovljeno tokom leta 2012. godine, a oko njega izgrađena ograda, prilozima meštana sela. Više o groblju možete saznati ovde: https://omlivanjska.com/2013/10/06/groblje-u-bogdasima/

Gotovo svaki zaselak ima svoj bunar, ali većinom presušuju. Takvi su Ivetića, Šegrtov, Ramića, Kozomarin, Kalabin i dr. Toponimi u Bogdašima i okolini su: Borovine, Bijele njive, Bogdaški lug, Bradarin dolac, Brekinja, Bukvik, Bunar, Divakinja, Duboka draga, Gnjilovača, Gola kosa, Gorica, Guštra, Ivančevića gora, Ivančevića gumno, Kicelj, Klenje, Klin, Konopljik, Koševine, Krudin dolac, Kulašica, Kule, Lastva, Loparić, Lovre, Luka, Malovarica, Marčuša, Mašet, Milićevka, Močvara, Ogradica, Orluša, Osoje, Papuča, Pavhtša, Pecinaj bašća, Piskovac, Radojino vrelo, Rašeljka, Ravni tavan, Riškovac, Šaraica, Šeničište, Široka draga, Štuklić, Trkuljuša, Uzglavak, Vrelo, Vrtača, Klin, Vučija, Vulića ledina, Ždralovac.

Prema popisu iz 1991. godine, u selu je bilo 83 stanovnika, od čega 80 srpske nacionalnosti, 1 hrvatske nacionalnosti i 2 osoba ostalih nacionalnosti.

Bogdaši na Facebook-u: https://www.facebook.com/bogdase.selo

Stanovnici sela bile su porodice srpske nacionalnosti:

KATIĆI – Nekada su se prezivali Injac. Ovdje su doselili iz Kazanaca. Slave Svetog Vasilija Velikog.

KONjIK – Ovaj rod je doseljen iz Dalmacije, iz Kijeva u Vrličkoj Krajini. Slave Svetog Stefana.

KOZOMORE – Starinom su od Kozare. Prvo su doselili na teren Vrlike a odatle u Bogdaše i Bastase. Postoji tvrdnja da su Kozomare porijeklom iz Starog Vlaha. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.

NENADIĆI – Ovdje su doselili iz Štikova kod Drniša, Dalmacija. Njihova loza potiče iz Hercegovine. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.

PAJČINI – Daljnje porijeklo ovih Pajčina vodi iz Gubina. Slave Svetog Vasilija Velikog.

ŠUNjKE – Ovaj rod potiče iz Crne Gore. Oni su prvo došli na teren u okolini Zadra i tamo promjenili prezime, iz Obad(ović) u Šunjka. Iz Zadarskog regiona preselili su kod Vrlike, a odatle su doselili u Livanjsko polje. Dakle, oni su doseljenici iz okolice Vrlike. Jedno vrijeme su im preci slavili Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, pa su poslije jednog zimskog stradanja prilikom nabavke pića za slavu, promjenili dan slavljenja na Svetog proroka Iliju – Ilindan.

RAMIĆI – Tvrde da su se davno prije prezivali Lovre. Prema porodičnom predanju, jedan od njih je hramao, što se u domaćem govoru izgovaralo „ram’o“, pa su ih na osnovu toga nazvali Ramići. Doselili su iz Popovića kod Glamoča.