Jugoistočno od Jaruge, na asfaltnom putu Bosansko Grahovo – Livno, nalazi se selo Crni Lug. Šibenčani Frane Butrišić i Ivan Divčić, u svom putopisu kroz Bosnu, prvi put 1574. godine, pominju selo Crni Lug, govoreći da se od seoskih kuća proteže „šuma sa drvećem u vodi“. Opet je, dakle, osobenost prirodne sredine, močvarno zemljište obraslo listopadnim drvećem, kumovalo imenu naselja.
Postoji jedna srednjevjekovna nekropola južno od sela, na današnjem groblju. Humku dugu 60 metara sačinjavaju nadgrobni spomenici, koji jedva vire iz zemlje, bez ikakvih natpisa i ornamentike.
Prema zapisu Maria Petrića, u Crnom Lugu je imao svoj posjed i zadnje utočište 1836. godine livanjski kapetan Ibrahim-beg Firdus. On se ovdje sklonio bježeći iz Čelebića pred pobunom livanjskih begova. Nakon kraćeg boravka u Crnom Lugu, dobio je azil od Austrougarske i pobjegao u Dalmaciju.
Na području Crnog Luga su toponimi: Busovača, Carevac, Crna rakita, Crnac, Čančarevac, Čekuše, Cusinice, Duler, Gajci, Greblje, Gromila, Igalice, Jardo, Jaruga, Jovanuše, Keseni, Kućevine, Makice, Makić, Matošića vrelo, Otok, Pijesak, Polučak, Radukinice, Šančevine, Ševarova jaruga, Trkulja, Vedrovo polje, Vidoviti, Vlasulje, Vranina glavica, Vučo polje, Zagrab, Zasiok.
Prilikom kolonizacije 1945/1946. godine, iz ovog sela je u Vojvodinu otišlo nekoliko porodica.
Sadašnji stanovnici sela su isključivo Srbi. Tokom rata 1992-1995 su izbegli iz sela a kuće su im zapaljene; obnova i povratak započeti nakon rata teku sporo.
Crni Lug na Facebook-u: https://www.facebook.com/profile.php?id=100001789822711
Srpski rodovi su:
ARNAUTI – Prema onome što oni znaju, tvrde da su doselili u Crni Lug iz Kosore, kod Vrlike, Dalmacija. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.
ĆORIĆI – Doselili su se na ovaj teren iz sela Cetine, Vrlika, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.
ĆUSIĆI – Doseljeni su iz okolice Vrlike, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.
ČULIĆI – Vode porijeklo od Mrkonjić Grada. Slave Časne verige Svetog apostola Petra.
ĐUKIĆI – Ovdje su došli iz Nuglašice 1934. godine. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.
GARGENTE – Doseljenici su iz sela Cetine, Vrlička regija, Dalmacija. Prema mišljenju nekih od istraživača, i ovo prezime zahtjeva solidniju lingvističku obradu i tumačenje, jer upućuje na to, da bi moglo biti vlaškog porijekla. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.
GRAJIĆI – Imali su prije prezime Nenadić. Daljnje porijeklo im je iz Štikova kod Drniša, Dalmacija. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.
INjCI – Injci su najrazgranatiji rod u Livanjskom polju. Treba reći da njihovo najstarije porijeklo vodi iz Crne Gore. U Gerzovo dolaze pod prezimenom Daničić. Ovde su kao turski kmetovi došli u sukob sa Turcima, zbog neke djevojke iz njihova roda. Pala je krv i oni su kompletno bježali u pravcu Glamoča. Tamo su radi sigurnosti mjenjali prezime iz Daničić u Injac. Prema nekim porodičnim predanjima oni su ovu promenu učinili u Donjem Livanjskom polju. Dolaskom u Donje Livanjsko polje, rod narasta i dijeli se odlazeći u druga sela. Slave Svetog Vasilija Velikog.
IVETIĆI – Doseljenici su iz Civljana kod Vrlike, Dalmacija. Jedni slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan a drugi slave Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.
JOVČIĆI – U Crni Lug su doselili iz Prova. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.
JUSUPI – Ne znaju svoje porijeklo. Spadaju među rijetka prezimena na terenu Livanjskog polja. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.
KEŠINI – Porijeklom su od Štikova kod Drniša. Ovo prezime je jedinstveno u Livanjskom polju. Slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.
KOZOMORE – Tokom 1928. godine, doseljeni su iz Bastasa u ovo selo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.
KURABASE – Ovo su doseljenici iz Cetine kod Vrlike, Dalmacija. I ovo prezime je svrstano među ona koja upućuju na vlaško porijeklo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.
LjUBOJE – Doseljenici su iz Ključa, iz Bosanske Krajine. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Marka.
MARMUTI – Ovaj rod nije sačuvao porodično predanje o svom porijeklu. Ne znaju odakle su došli na ovaj teren. Za prezime Marmut, istraživači smatraju da iziskuje detaljniju lingvističku obradu zato što do sada upućuje na vlaško porijeklo. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.
PAROJČIĆI – Ovdje su doselili iz rejona Vrlike, Dalmacije. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.
PETROVIĆI – Radi se o doseljenicima iz Otišića kod Vrlike, Dalmacija. Čuvaju predanje o svom porijeklu, i tvrde da su u Dalmaciju došli iz Crne Gore. Jedni slave Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana a drugi slave Svetog Velikomučenika Georgija Pobedonosca – Đurđevdan.
POPOVIĆI – Porijeklom su od Imotskog, Dalmacija. Slave Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana.
RADIVOJŠE – Doseljenici su iz Dalmacije. Nisu sačuvali porodično predanje o tačnom mjestu porijekla. Tvrde da su davno doselili. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.
STEVANOVIĆI – Nije im poznato od kuda vode porijeklo. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.
ŠINICI – Oni tvrde da su porijeklom iz Lijevča kod Zavidovića. Slave Svetog apostola i jevanđelistu Luku – Lučindan.
ŠORMAZI – Doseljenici su iz Kosova kod Knina, Dalmacija. Daljnje porijeklo ne znaju. Njihovi školovani potomci iznosili su tezu o francuskom porijeklu. Najbliži tvrdnji o porijeklu ovog prezimena je Erdeljanović, koji između nekoliko prezimena razmatra i prezime Šormaz. U onolikoj mjeri koliko je ispitano, Livanjsko polje nije bilo izvan uticaja vlaškog življa. Šormazi u Crnom Lugu se dijele na Biberovića i Savetinovića. Slave Svetog Nikolaja Čudotvorca – Nikoljdan.
TRKULjE – U porodičnom krugu njeguju predanje o svom porijeklu od Banja Luke. Slave Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan.
VRANIĆI – Doselili su u ovaj kraj iz Vrličke regije, Dalmacija. Slave Sabor Svetog Arhanđela Mihaila – Aranđelovdan.
Pored sadašnjih rodova Srba, u Crnom Lugu je do 1941. godine živila jedna porodica Hrvata sa prezimenom Perić. Kad je počeo Drugi svjetski rat, odselili su u Vukovar.
—————————————–
Удружење Огњена Марија Ливањска 